Sunday 30 October 2011

CEPAD Buka Abut KKN, Membru Governu Riku Ho KKN

Tempo Semanal-Dili, 28.10.2011

Centru Estudu ba Paz no Dezenvolvimentu (CEPAD) iha sexta feira lanca grupu servisu hodi buka hatene abut ba kauxa KKN iha nasaun foun Timor Leste dezde 2007 to’o 2009.

Prezidenti CEPAD, DR. Joao Boavida deklara katak grupu servisu ne’e sei halo konsulta ho populasaun iha Timor Leste hodi bele identifika loloos kauxa ba grivi KKN ne’ebe ninia abut hetan firmentu wain hodi nani buras maka’as husi nasional too baze.

“Grupu trabalho ne’e para hala’o estudu kona ba problema KKN. Depois grupu ne’e bele hamosu fali proposta ho rekomendasaun no politika diak id aba governu hodi hodi haree to’ok rekomendasaun sira hato’o ne’e. I bele sai hanesan programa nasional ida hodi funu hasoru KKN,” dehan Prezidenti CEPAD.

Estadu harii ona instituisaun hanesan inspeksaun jeral do estadu, PDHJ no KAK maibe seidauk tesi KKN ninia ikun tan ba to’o ohin loron Korruptor sira sei goza nafatin ho riku ne’ebe sira rekolha ho dalan imoral ninian. Nune’e duni tuir CEPAD ninia hanoin atu kombate KKN presiza iha estudu ida ne’ebe produz relatoriu adekuadu hodi kombate KKN.

“Grupu de trabalho sei atende ida ne’e, par abele partilha ho KAK no PDHJ atu nune’e hodi hamutuk mekanizmu politik diak ida para kombate KKN,” Joao dale.

Nia apela katak, “mai ita hotu servisu hamutuk hodi kombate Korrupsaun, tan ba Korrupsaun bele atraza prose demokrasia Timor no prosesu dezenvolvimentu ekonomiku I bele hamate kiak no mukit iha nasaun ida ne’e.”

Numeru KKN avansa maka’as duni no milaun lubun mak naben ba Korruptor sira tan ba ukun nain sira ne’e hatene halo lei hodi taka netik publiku ninia matan hanesan mos lei pensaun Vitaliza ho eis titulares.

Marcelino da costa, estudante UNTL ida dehan, “tuir hau nia governasaun Timor Leste sai hanesan kompania hodi hariku ema lubun ida hanesan Membru do Governu no deputadu balun tan ba ema hirak ne’e barak mak antes hetan kargu sira balun sei aluga uma (kos kosan) no sei sa’e motor de’it maibe foin maka tinan haat hetan fiar sira nia moris mudah husi ho velosidade maximu tebes. Barak maka sosa rai iha Dili laran tama too metinaro, balun harii uma iha Dili laran tama too area rurais no husi ona motor ba kareta mesak luxu hodi goza povu ne’ebe sei kiak no mukit. Maibe Dili klot demais atu haksumik Korruptor sira nia aktu.”

Too ohin iha kazu lubun ruma maka tama ona iha Tribunal no KAK rasik hatama ona rezultadu investigasaun kazu KKN balun hasoru membru do governu balun iha IV Governu konstitusional ninia laran maibe to'o ohin publiku sei duvidas ho KAK ninia servisu tan ba KKN sei nani maka'as no la iha membru do Governu ida maka tama ona iha bekora.

2 comments:

Anonymous said...

hau nia comprimentos ba leitores sira hotu. problema KKN ne la mosu iha povo nia leet ida maibe iha administracao governo timorense. se ita ba buka ou pesquisa ou investiga iha povo nia leet ita sei la hetan tamba laos povo mak naok nacao, laos povo mak halo acto Korupcao Nepotismo ou Kolusi. ne duni se ita ba iha povo nia let ita sei la hetan buat ida. karik se ita hare didiak ba ita nia sistema de administracao,ita nia lei, ema sira nebe mak representa povo, ita sei descobre katak iha deficiencia barak demais. nebe bele hamosu acto KKN iha ita nia governo.
Maria

Anonymous said...

Ze Oriente. Ne los mana Maria. Maibe para hatene kkn ninia hun ho didiak ita tende mos hatene didiak caracter no costume local nebe ema moris ba. Tamba ita labele interpreta kkn iha rai nebe ho caracter liberal no costume individualistic (western culture or anglo) ho ita ida nebe mak ho caracter semi-mecanistico no costume collectivismo. Tamba importante laos halai tuir tendencia rai liu nian nebe perigu tebes ba hamonu nasaun kik ho kartuz hanesan: kkn; laiha capacidade no kiak.

Nebe, maiba ita hotu apoio ba supporta lia los no justice iha parte nebe deit ho integridade no maturidade as ba ita-an, povo no nasaun. obrgdo