Monday 23 May 2011

Razaun atu Kontra Tama ASEAN: Perspetiva Polítika Ekonómia Ida




Introdusaun

Guteriano Neves,
foin graduado ninia estudu iha USA
Sai membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku ka Association of Southeast Asian Nation – ASEAN –hanesan objektivu boot ida hosi polítika externa Timór-Leste nian, dézde Timór-Leste restaura ninia independensia. Hanesan ukun na’in sira Timór nian  deklara bebeik, sai membru asosiasaun ne’e sei lori benefisiu barak ba Timór-Leste iha aspektu polítika, ekonomia, no seguransa. Hanesan retorika polítika, kestaun ne’e maski mosu kleur ona, maibé foin fulan hirak liu ba mak Timór-Leste offisialmente aplika atu sai membru ASEAN. Maski durante ne’e, opiniaun ne’ebé mosu entre parte hotu prefere liu atu suporta pozisaun instituisaun estadu nian – governu, prezidente, no parlementu – to’o agora, governu rasik seidauk iha estudu ka análize kle’an ruma kona-ba vantajem no dezvantajem saida mak Timór-Leste sei hetan wainhira sai membru ASEAN. Iha parte seluk, ema barak, inklui sosiedade sivíl – média, ONG, no akadémiku-sira – iha tendensia atu tuir liña argumentu governu nian. Ho ida-ne’e, la iha narativa ruma ne’ebé koko atu haree hosi aspektu negativu ka ameasa saida mak Timór-Leste sei hetan, se karik Timór-Leste sai membru ASEAN ho kondisaun ekonomia rai laran Timór-Lesta nian agora. Artigu ida-ne’e oferese kontradisaun ida ba governu nia pozisaun, lori foka liu ba dezvantajem saida mak Timór-Leste sei hasoru wainhira sai membru ASEAN. Parte ne’ebé hakerek-na’in hakarak foka mak aspektu ekonomia, haree liu ba ASEAN hanesan bloku merkadu livre ida. Hakerek-na’in argumenta katak, “sai membru ASEAN sai hanesan ameasa boot ida ba autor ekonomia rai laran, tanba sei oho autór ekonomia rai laran, liu-liu argikultór-sira, no haforsa dependensia ba sasán importasaun. Argumentu ida ne’e baseia ba realidade rai ekonomia iha rai laran, ne’ebé agrikultor lokal sai marjinalizadu ba bebebik durante ne’e.

ASEAN nu’udar Bloku Rejionál

ASEAN, nudar bloku rejionál, ofisialmente estabelese iha loron 8 Agustu 1967. Nasaun fundadór mak Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura, no Tailándia. Hanesan hateten iha ninia konstituisaun (Charter), objektivu prinsipál organizasaun ne’e nian mak atu aselera kresimentu ekonomia, promove dame iha rejiaun; no promove kolaborasaun entre nasaun-sira iha rejiaun ne’e. Maski nune’e, haree hosi kontestu iha ne’ebé ASEAN harii, iha tempu ne’ebé Guerra Fria manas hela, ASEAN mosu hanesan esforsu ida ne’ebé impoen hosi Estadus Unidus atu hapara expansaun komunista. Bazeia ba razaun ida-ne’e, peritus balu argumenta katak iha parte ida, ASEAN hanesan implementasaun hosi polítika Containment EUA nian iha rejiaún ne’e. Iha parte seluk, matenek nain balu mós refere ASEAN hanesan asosiasaun líder autoritariu sira hanesan Soeharto iha Indonézia, Ferdinand Marcos iha Filipina, no Lee Kuan Yew iha Singapura. Líder-sira ne’e, durante Guerra Fria foti polítika esterna ne’ebé orienta ba nasaun kapitalista sira iha Osidentál, no hetan lejitimidade atu ukun hosi nasaun sira ne’e, no la’ós hosi eleisaun ne’ebé demokratiku.
Hanesan organizasaun rejionál sira seluk, ASEAN nia membru mak estadu-sira. Ho karakterístiku ida-ne’e, estabelesimentu ASEAN nian bazeia ba asumsaun ida katak wainhira instituisaun rejionál ida eziste iha rejiaun ne’e, instituisaun ne’e bele sai hanesan fatin atu rezolve konflitu entre membru-sira liu-hosi dialogu, no alevia konfrontasaun direitamente hanesan funu. Maski matenek na’in barak mak argumenta katak iha pontu ida-ne’e ASEAN susesu, iha parte seluk, iha mós kritika ba inkapasidade ASEAN nian atu rezolve konflitu interna no problema direitus umanus no demokrasia iha nasaun membru ASEAN nian. Ezemplu mak kazu Timór-Leste iha 1999, Aceh no Papua iha Indonézia, Moro iha Filipina, no kazu demokrasia iha Birmania. Prinsipiu Non-interference iha ASEAN laran rasik limita ka depriva organizasaun ne’e atu foti medidas wainhira koko sai ativu atu rezolve aproblema-sira ne’e.
Tanba hosi nia orijen kedas asosiasaun ne’e orienta liu ba asuntu seguransa durante Guerra Fria, aspektu ekonomia ladún hetan atensaun wainhira Guerra Fria sei manas. Maski nune’e, durante 1970s mai to’o 1980, iha ona inisiativu balu atu haluan kooperasaun ekonomia rejionál liu hosi lansamentu ASEAN Industrial Projects (AIP) iha 1976; ASEAN Preferential Trading Agreement1 (APTA) iha 1977; ASEAN Industrial Joint Ventures (AIJV) iha 1983 no Industrial Complementation Scheme (AIC) iha 1988. Hanesan bloku ekonomia rejionál, ASEAN Free Trade Area (AFTA) evolve liu hosi faze balu. Ofisialmente AFTA hahú ho lansamentu Common Effective Preferential Tariff (CEPT) iha 28 Janeiru 1992. Objektivu hosi CEPT mak atu elimina bareira-sira ba komersiu entre nasaun-sira iha AEAN, hanesan taxa no regulamentu ba sasán importasaun ne’ebé ninia orijen mai hosi nasaun membru ASEAN sira. 
Relasiona ho investimentu, iha mós akordu ho naran Framework Agreement on the ASEAN Investment Area (AIA), asina iha loron 7 Outubru 1998 iha Manila. AIA enkoraja movimentu investimentu iha rejiaun ida-ne’e ho livre bazeia ba prinsipiu-sira hanesan loke industria tomak ba investimentu, fo preferensia ba investimentu hosi investor-sira hosi ASEAN laran, elimina bareira-sira ne’ebé impede movimentu investimentu, no foti dalan hotu atu fasilita investimentu ne’ebé hala’o hosi investor-sira hosi ASEAN laran. Kona-ba services ka pelayanan, ASEAN mós iha ASEAN Framework Agreement on Services (AFAS) iha 1995, ne’ebé adopta iha Simeira Bangkok iha Dezembro 1995. Iha simeira ne’e membru-sira konkorda atu liberaliza seitor-sira hanesan transportasaun, konstrusaun, finansiamentu, transporte tasi nian, telekomunikasaun no mós tourizmu. AFAS nia objektivu mak atu halakon bariera hotu ba komersiu iha seitor pelayanan no haforsa kooperasaun iha ASEAN nia laran.
Hanesan bloku ekonomia, ASEAN mós sai hanesan merkadu boot ba nasaun boot sira seluk hanesan India, Xina, EUA, Europeia, no mós Japaun. Haree ba ninia populasaun ne’ebé barak, hosi perspetiva nasaun-sira iha leten, ASEAN bele fornese merkadu ba sira nia produsaun indústria sira. Iha parte seluk, ho rekursus naturais ne’ebé barak, ASEAN mós sai hanesan fatin investimentu ba kompania boot sira hosi nasaun industrializadu sira hanesan EUA, país Europeia sira, no mós Japaun. Tanba ne’e mak agora dadaun, maski iha akordu komersiu entre nia membru-sira, ASEAN mós iha akordu ho nasaun boot sira seluk hanesan ho Xina, EUA, Japaun, Koreia, no iha mós negosiasaun ho India. ASEAN iha akordu ho Australia no Nova Zelandia ho naran AANZFTA ne’ebé asina iha 27 Fevereiru 2009. ASEAN ho Xina iha akordo merkadu livre liu hosi ACFTA ne’ebé komesa aplika hosi loron 1 Janeiru 2010. ASEAN mós iha akordu hanesan ho India, ho Korea, no iha perseiru ekonomia ho Japaun no mós Ázia Leste. En-jerál, hanesan bloku ekonomia, ASEAN Free Trade Area (AFTA) sai hanesan bloku merkadu importante ida iha rejiaun Aziátiku no mós iha mundu tomak.

Timór-Leste Tama ASEAN: Hare hosi Polítika Ekonomia Internasionál

Aspektu importante ida atu komprende ASEAN hanesan bloku ekonomia ida mak liu hosi kontextu polítika ekonomia internasionál. Istórikamente, relasaun komersiu entre sosiedade la’ós buat foun ida, katak ninia idade hanesan mós ho idade sivilizasaun ema nian. Katak dézde bei-ala sira nia tempu, ema halo ona transaksaun. Buat ne’ebé muda mak meius-de transaksaun. Mudansa-sira ne’ebé akontese durante tinan 40 ikus ne’e nia laran mak meios de transaksaun no expansaun komersiu entre nasaun sira iha mundu tomak. Durante periodu ida-ne’e, ho dominasaun ideia-sira neo-liberalizmu nian, nasaun barak iha mundu hatún taxa no halakon tiha bareira hotu ne’ebé tuir nasaun boot sira, satan netik aktividade merkadu nian. Hanesan implementasaun, rejiaun barak iha mundu forma bloku ekonomia rejionál nian atu fasilita movimentu sasán, kapitál, no ema iha rejiaun laran. Fenómena ida-ne’e ita bele hare dézde tinan 1970 la’o to’o mai ohin loron. Nudar ezemplu, iha Europa iha Komunidade Ekonomia Europeia, iha Norte Amerika iha Area Merkadu Livre de Norte Amerika, Amerika do Sul iha Mercusor, no mós Sudeste Asia iha AFTA.
Hanesan bloku ekonomia seluk, AFTA hakarak fasilita movimentu sasán, kapitál no ema iha rejiaun laran liu-hosi eliminasaun taxa no regulamentu sira ne’ebé difikulta movimentu sasán, kapitál no ema. Haree hosi perspetiva polítika ekonomia internasionál, mósu bloku ekonomia rejionál no akordu ba komersiu livre sira ne’e hanesan implementasaun hosi ideia merkadu livre. Proponente hosi ideia ida-ne’e fiar katak merkadu livre mak bele lori prosperiodade ba nasaun sira iha mundu. Teorítikamente, ideia ida ne’e bazeia ba hanoin Filózofu famozu, Adam Smith, ne’ebé fiar ba merkadu livre hanesan dalan atu atinzi kresimentu ekonomia. Involvimentu Governu ka estadu nian atu regula ema nia nesesidade ekonomia sei halakon ema nia liberdade no ne’e sai obstákulu ba atividade merkadoria. Autór seluk hanesan Thomas Friedman argumenta katak ho merkadu livre deit mak bele hamosu kresimentu ekonomia iha tempu ida agora ne’e. Rejionalízmu liu-hosi merkadu livre hanesan mós dalan ida atu haforsa sistema kapitalízmu globál bazeia ba divizaun-de-traballu – labor division – iha rejiaun laran no mós iha mundu tomak.   Ho ideia ida-ne’e, se ita foti ideia-sira hosi David Riracrdo hodi aplika ba kontextu komersiu entre nasaun-sira, implika katak katak nasaun ida tenki iha espesialidade atu prodús sasan ruma ne’ebé ema ka nasaun seluk laiha no ne’e sai hanesan comparative advantage kada nasaun ida nian iha komersiu internasionál. Ho ida ne’e, tama iha bloku ekonomia hanesan AFTA bele fasilita Timór-Leste la’ós de’it atu konsume, maibé mós atu prodús no buka merkadu ba sasan ne’ebé Timór-Leste prodús iha rai laran.
Iha kontextu ida-ne’e, pergunta ne’ebé Timor-oan sira presiza husu ba aan mak ne’e: Benefisiu ekonómiku saida mak ita sei hetan wainhira sai membru  ASEAN? Hodi sai parte hosi AFTA, saida mak ita sei hetan? Pergunta praktiku liu mak “ita sei fa’an saida ba membru ASEAN sira seluk?” Bele ka lae ita kompete ho nasaun sira seluk hanesan Indonézia, Tailándia, Singapura, Vietnam no Malázia? Ho ida ne’e, hau sente katak ita ánsi liu atu tama ba ASEAN. Hau nia pozisaun bazeia ba razaun hirak tuir mai ne’e.
Primeiru, kondisaun ekonomia rai laran. Tuir proponente merkadu livre sira, atu atinji kresimentu ekonomia, governu presiza loke merkadu ba sasán no investimentu hosi rai li’ur, no mós tenki prodús sasán ka servisus (pelayanan) atu fa’an ba merkadu internasionál. Ideia ida-ne’e dala barak mós ema bolu ­Polítika Ekonómika ne’ebé Orienta ba Exportasaun (Export-Oriented Eonomic Policy) ne’ebe sai popular komesa hosi 1970 e tál mai leten. Ideia ida ne’e advoka maka’as hosi organizasaun sira hanesan Banku Mundial, Fundu Monetario Internasionál, no nasaun riku sira. Maski ideia ida-ne’e, ita rona furak, maibé iha frakeza sistemátiku ida. Ideia ida-ne’e bazeia ba asumsaun katak Timór-Leste rasik prodús ona buat ruma, maibé laiha merkadu ba produsaun ne’e. Tamba ne’e, Timór-Leste presiza merkadu iha rai li’ur atu fa’an nia sasán sira tanba merkadu rai laran la sufisiente. Maibé ida ne’e la’ós realidade ne’ebé ita enfrenta agora. Buat ne’ebé ita haree katak Timór-Leste nia produsaun rai laran laiha, no ita importa sasán hotu. To’o agora, ita nia exportasaun mak to’o de’it 12 milloens dollar Amerikanu. Ida ne’e de’it hamosu pergunta boot ba ita; se ita tama ASEAN, ita atu fa’an saida ba membru ASEAN sira seluk?
Segundu, kestaun papél Governu nian iha dezenvolvimentu ekonomia rai laran. Istorikamente, iha nasaun sira hotu ne’ebé foin hetan independensia, estadu ka governu mak kaer papél importante atu dezenvolve ekonomia rai laran. Papel estadu nian bazeia ba realidade katak seitor privadu iha rai laran la iha rekursus finanseirus no tekniku. Fenomena  ne’e domina ekonomia internasionál to’o fin de 70-e tál. No iha kontextu atual Timór-Leste nian, papél estadu sai importante, la’ós atu regula de’it, maibé mós atu investe iha seitor importate sira.
Maibé saida mak ita haree iha Akordu sira hanesan APTA, AIA no AFAS mak redusaun ka minimalizasaun papel Governu nian iha dezenvolvimemtu ekonomia rai laran. Membru hotu ne’ebe sai parte iha akordu sira ne’e, en-jerál tenki redús taxa importasaun tún to’o 0-5 porsentu. Ideia ne’ebé sai baze ba stratejia ida ne’e katak governu nia intervensaun iha ekonomia sei halo distorsaun be fungsaun merkadu no halo atividade merkadoria la efikás. Baseia ba argumentu ida ne’e, governu tenki hasai ka redús tiha taxa importasaun sira, no hasai regulamentu sira ne’ebé proteje ambiente, direitu komunidade, no traballadór-sira iha rai laran, tanba hirak ne’e ne’e halo distorsaun ba merkadu. Kazu ne’ebé sempre aprezenta atu lori suporta klaim ida ne’e mak susesu iha nasaun sira hanesan Korea do Súl, Singapura, no Taiwan durante tinan 1970 e tál to’o 1990 e tál. Maski kazu sira ne’e dala barak aprezenta nudar ezemplu hosi merkadu livre ne’ebé susesu, estudu-sira ikus mai ne’ebé hala’o hosi ekonomista sira hanesan Ha-Joon Chang, hatudu katak ida ne’e hanesan reprezentasaun falsu boot ida ba suksesu nasaun sira ne’e nian. Tuir nia, susesu iha nasaun sira ne’e la’ós tanba merkadu livre, maibé tanba intervensaun maka’as hosi estadu iha dezenvolvimentu ekonomia hodi proteze industria rai laran.
Iha Timór-Leste nia kontextu, kestaun sai komplexu liu tan. Timór-Leste oras ne’e presiza investimentu publiku iha seitór importante hanesan agrikultura, edukasaun, saúde, no infrastrutura. Governu mós presiza fó insentivu ba seitór privadu rai laran, no mós kooperativa sira iha rai laran atu bele prodús sasán ne’ebé ita presiza ba konsumu iha rai laran. Atu hala’o buat hirak ne’e, la’ós liu-hosi fahe kontratu ba projetu ho kualidade laiha hanesan agora dadaun ne’e. Maibé importante liu mak investimentu iha seitór stratejiku sira, atu minimiza ita-nia dependensia ba sasán importasaun nian. Governu Timór-Leste mós presiza fó motivasaun ba Timór oan sira atu hari kooperativa hodi bele prodús rasik sasán ne’ebé presiza iha merkadu lokal. Governu presiza proteje no fó insentivu liu-hosi fornesimentu subsidiu ba inisiativa produsaun iha rai laran. Taxa ba sasán importasaun hanesan stratejia ida ne’ebe nasaun barak uza atu lori proteje ekonomia rai laran. Maibé, se Timor-Leste sai parte hosi AFTA, nia konsekuensia mak Timor-Leste tenki hatún hotu taxa importasaun ba sasán hosi membru ASEAN seluk no ne’e sai dezastre ba industria produsaun iha rai laran.
Wainhira Timór-Leste tama ASEAN, ekonomia produsaun rai laran sei hetan susar, tanba akordu sira iha leten ne’e obriga Governu atu hasaitiha  taxa ne’ebé uza atu lori proteze autor ekonomia rai laran. Iha kontextu ida-ne’e, hau konsidera katak tama ASEAN no sai membru hosi AFTA hanesan aktu suicide (oho-an). Agora ne’e de’it, Timór oan sira sai marjinalizadu tiha ona.  Agrikultór barak mak oras ne’e labele kompete sira nia produsaun ho sasan importasaun sira. Irigasaun ne’ebé menus no kiak iha kualidade, dalan ne’ebé aat, kondisaun merkadu ne’ebé la saudavel, halo ita nia agrikultór no autor ekonomia rai laran marjinaliza aat liu tan. Iha parte seluk, sasán ne’ebé importa hosi Indonézia, Austrália, Singapura, no mézmu hosi Brazil, halo ita nia produsaun lokál la hetan fatin atu kompete. Se Timór-Leste tama tan ASEAN, ne’e signifika katak ita tenki loke merkadu halo luan liu tan ba sasan importasaun sira hosi Indonézia, Filipina, Tailándia, no rai sira seluk. Agora, pergunta boot mak ita atu fa’an saida ba nasaun sira ne’e?!
Terseiru, kona ba investimentu. Razaun ida ne’ebé proponente merkadu livre sira fiar, katak atu hetan kresimentu ekonomia, presiza loke merkadu ba investimentu rai li’ur. No hau bele nota katak ida ne’e mak esperansa ida hosi ita nia ulun na’in sira. Ita nia Primeiru Ministru, fiar katak investimentu rai li’ur bele sai hanesan mesias atu resolve problema sira hanesan dezempregu. Ida ne’e hanesan fiar ne’ebé Governu agora iha. Tanba ida ne’e, hau nota katak mehi ida ne’ebé parte Timór iha, hosi perspetiva ekonomia mak tama ASEAN sei fasilita dada investór rai li’ur mai Timór-Leste. 
Maski iha esperansa maka’as, iha kontextu Timór-Leste, investimentu rai li’ur mós bele sai hanesan boomerang ida. Wainhira nasaun ida loke ba investimentu rai li’ur, asumsaun ne’ebé iha katak autór ekonomia rai laran iha ona kapasidade atu kompete ho investor-sira hosi rai li’ur. No kompetisaun ida-ne’e sei ajuda atu halo efektivu liu tan autór ekonomia rai laran. Tanba ne’e mak wainhira loke merkadu, iha esperansa katak investór rai liur sei serbisu hamutuk ho investor lokál atu dezenvolve seitór ne’ebé sira haree hanesan iha potensia ba merkadu internasionál. Tuir fali mai, investimentu hosi rai li’ur ne’ebé boot mós la garantia katak sei estimula dezenvolvimentu ekonomia iha rai laran. Presiza mós fator seluk, hanesan kapasidade ekonomia rai laran atu absorve investimentu sira ne’e, se lae, investimentu rai li’ur dala barak somente atu esploita de’it rekursu naturais iha rai laran ho traballadór ne’ebé barratu, no sei la afeta ba hadi’a ekonomia rai laran. Iha AFTA rasik, iha prinsipiu ida naran  “national treatment.” Prinsipiu ida-ne’e limita Governu atu uza poder lori kontrola kompania-sira ne’ebe investe iha rai laran atu husu kompania-sira atu fahe sira-nia koñesimentu no matenek ba Timor-oan sira.
Se ita haree kondisaun reál ne’ebé Timór-Leste oras ne’e iha, hau rasik dúvida boot se Timór-Leste bele ka lae atu kompete ho investór hosi rai li’ur.  Agora dadaun, maioria hosi seitor privadu rai laran, sei depende ba projetu-sira Governu nian. Tanba ida-ne’e, seitor privadu iha Timór, la’ós seitor privadu ida ne’ebé prodús riku soin foun ka kria kampu-de-traballu foun, maibé seitor privadu ida ne’ebé sei depende liu ba projetu sira husi governu. Governu nia planu atu kapasita seitor privadu lokal liu hosi projetu Pakote Refrendum mós hanesan dezastre boot ida, tanba nia impaktu ita la haree hetan. Agora, ho kondisaun ida-ne’e, susar atu espera katak investimentu rai li’ur sei lori dezenvolvimentu ba Timór oan. Buat ne’ebé bele akontese mak investimentu rai li’ur bele aumenta tan Timór-oan nia sofrimentu, wainhira Governu rasik la halo intervensaun liu hosi regulamentu ruma ne’ebe fo preferensia ba Timor-oan. Tanba ne’e, hau haree katak importante ba Timór-Leste atu kapasita Timór-oan sira didi’ak molok loke merkadu ba investimentu hosi rai li’ur. Minimu liu, tenki fó preferensia ba Timór-oan sira atu prodús sasan ne’ebé Timór-oan sira rasik bele prodús, no ida-ne’e tenki sai hanesan polítika ekonomia Timór nian. Maibé, se Timór-Leste sai membru ASEAN, sei susar atu hala’o polítika ida ne’e tanba regulamentu investimentu nian reziji nasaun membru hotu atu trata investór hosi nasaun ASEAN seluk hanesan, no laiha preferensia.
Ikus liu, stratejía no preparasaun ne’ebé Governu halo durante ne’e. Maski ideia-sira atu sai membru ASEAN mosu kleur ona, maibe laiha preparasaun reál ne’ebé Governu halo. Buat ne’ebé hau nota katak esforsu barak liu halo iha nivel diplomasia, oinsa atu konvense membru ASEAN sira seluk atu simu ita nia aplikasaun. Iha parte seluk, preparasaun iha nivel ekonomia hanesan kapasitasaun agrikultór lokal, kompania lokál, no kooperativa, laiha liu. Iha kontextu hanesan ne’e, imposivel atu espera katak Timór-oan bele kompete iha merkadu ASEAN ne’ebé integradu.
Sei relata ho ne’e, ita mós bele nota katak sai membru ASEAN sai tiha hanesan projetu exkluzivu hosi Ministeriu Negósiu Estranjeiru (MNE). Tanba preparasaun ne’ebé Timór-Leste hala’o barak liu iha nivel diplomasia, entaun, MNE mak domina tiha asuntu ne’e. Ida ne’e hanesan perigu boot ida, tanba sai membru ASEAN la’os de’it kona ba diplomasia, maibe iha aspektu barak ne’ebé involve, ida mak ekonomia. Tanba ne’e mak preparasaun ne’ebé Ministeriu sira seluk hanesan Turízmu, Ekonomia, Agrikultura, Kultura, nst. sira nia involvimentu iha prosesu ne’e mós importante atu haree dinamika no tratadu sira ne’ebe regula kona ba seitor sira ne’e.

 Nota Ikus

Hanesan Timór-oan, hau la haree hetan benefisiu ekonomia saida mak Timór-Leste sei hetan hodi sai ASEAN. Hau observa katak esperansa boot sira ne’ebé Governu iha, bazeia ba preskprisaun merkadu livre nian. Ida ne’e tuir hau nia haree, la’os hanesan oportunidade, maibé hanesan ameasa boot ida ba autor ekonomia lokál, liliu agrikultor-sira. Nune’e mós, perparasaun ba Timór-oan sira-atu bele kompete iha merkadu ne’ebé integradu laiha liu. Ho ida ne’e, ba hau, sai membru ASEAN no AFTA, ho kondisaun real Timór-Leste nian agora, hanesan oho-an. Di’ak liu ba Timór-Leste atu prepara-an uluk lai, no dezenvolve seitor produtivu sira bazeia ba nesesidade merkadu rai laran, duké hanoin atu kompete iha merkadu rejionál ho kondisaun ida agora ne’e. 

No comments: