Sunday 16 January 2011

OJE 2011 Governu Harii Fundus Infra Estrutura ho Rekursu Umanus, Fretilin Ameasa Lori Fali ba Tribunal


PM Xanana ho Ministra Finansas
Emilia Pires iha Parlamentu

Arsenio bano deskute iha komisaun














Atu harii nasaun Timor Leste Governu aprezenta proposta orsamentu boot ida ba tinan fiskal 2011 ne'ebe hetaan apoiu maximu husi bloku AMP iha Parlamentu Nasional. Miabe Partidu opozisaun tenta atu kontribui liu husi diskusaun hodi hato'o proposta balun atu hadia liu tan orsamentu ne'e.

Ezijensia ne'e la'os mai de'it husi bankada Fretilin maibe mai husi mos organizasaun sociedade Civil balun hanesan Luta Hamutuk.

Luta hamutuk dehan Maske parte rua, guverno nomos parlamento konsiente katak iha duni proposta nia laran nakonu ho irregularidade; por ezemplo: legalidade konaba fundo infrastruktura nomos fundo dezenvolvimento kapital umano, laiha esplikasaun motivus ba fundo rua ne’e, laiha eplikasaun eskrita konaba investimentu OGE ba longo prazu, mudansa estruktura OGE rasik, funsionamento orgaun estado mak nakonu ho KKN, despeza ba fundo MDGs mak presiza esplikasaun klaru nomos prediksaun kresimento, problema inflasaun iha rai laran, dezenprego, kualidade fasilidades publiku nomos sel-seluk tan.

Kompania ne'ebe Ministeiru infraestrutura foo fiar hadia
baleta besik Igreija Katedral La konsege remata projeitu
tuir Tempu no Kuru bee husi Baleta fakar
fali ba alkatraun leten
"Nudar membro sosiedade sivil mak durante ne’e mos tau matan ba orsamento geral do estado (OGE) no hare’e tuir orsamento nia implikasaun ba povu, hau hakarak fo nia hanoin katak orsamento ho montante $985 milhoes de dollar Americano tenke uza ho didiak tuir plano mak iha, halo kontrollu ho diak, tenke integradu, tenke garante nia kualidade esekusaun nomos povu hotu tenke benefisia ba orsamento ne’e. Papel parlamento nasional presiza duni no mais importante, tamba-ne’e deputados hotu tenke halo nia kna’ar tuir Konstituisaun haruka. Se lae? Orsamento mak bo’ot teb-tebes ida ne’e, sei benefisia deit ba ema oituan, grupo ki’ik oan ida, kontraktor sira no ba ema ka familia sira mak besik liu ukun-nain sira," dehan Joazito Viana.

Partidu Fretilin kestiona maka'as kona ba sentralizasaun iha Primeiru Ministru ninia gabinete.Tuir dokumentus proposta orsamentu ne’ebe aprezenta ba Parlamentu Nasional iha loron (12/01) hatudu katak Primeiro Ministro sei jere ho total osan hamutuk $465,416,000 husi proposta Orsamentu Jeral Estado 2011 ne’ebe aprova iha diskusaun jeneralidade iha Parlamentu Nacional hamutuk $ 984,999,000,. Detalhes hanesan tuir mai; total osan nebe aloka ba Prisidensia do Konselho Ministros, Primeiro Ministro nia kontrola osan hamutuk $ 72,038,000, nu’udar Ministro da Defesa no Seguransa total osan nebe mak Primeiro Ministro se kontrola total hamutuk $51,073,000, Primeiro Ministro Preside kommissao de Administracao do Fundo Infrastrutura (FI) liu husi Ajensia Nacional Desenvolvimentu ho total osan hamutuk $ 317,305,000, ikus liu Primeiro Ministro mos kontrola alokasaun orsamentu ba Kapital Desenvolvimento Humanu hamutuk $ 25,000,000. Nune’e duni iha Dada lia eskluxivu Tempo Semanal (TS) ho Vice Prezidenti partidu Fretilin Arsenio Bano hateten katak nia PM lakon ona konfiansa ba ninia Membru sira nia kapasidade atu ezekuta capital dezenvolvimentu.

Eskola ida iha bekora ne'ebe kada tinan bee tama
Maibe PM iha ninia diskursu abertura argument katak, “Ita labele koalia kona ba sentralizasaun finansiamentu, maibé kona ba rasionalizasaun no efisiênsia, hodi garante transparênsia ne’ebé boot liu kona-ba dezenhus ho kustus unitárius materiál nian, ho efikásia iha monitorizasaun no prosesu pagamentu. Nune’e, husi totál nebé orsamenta ba 2011, mak $895 milhoens de dólares,i husi née, $317,306 milhoens mak afetus ba Fundu Infra-Estruturas nian i $25 milhoens ba Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu.”


Nia hatutan, “Fundu Infra-estruturas abranje projetus plurianuais no projetus boot sira seluk, nebé ás liu 1 milhaun de-dólares. Fundu Infra-estruturas, sei posibilita kontinuasaun projetu rede nasionál kona-ba jerasaun i transmisaun enerjia elétrika, iha sentrais rua, Hera no Betano. Ami aloka de’it $166 milhoens, maski hatene katak kuantia né ki’ik liu fali, osan nebé iha realidade ami presiza, atu bele aselera projetu ne’e. Redusaun montante inisial nebé ami haré presiza duni, tanba ami mos tenki atende nesesidades paíz nian nebé barak, liuliu iha tinan hirak ne, nebé nakonu ho dezafius boot.”

“Fundu ida ne’e hakarak kontinua investe iha estradas, pontes, edifísius públikus, eskolas, hospitais, alén-de investimentu nebé presiza ba sistemas finanseirus integradus, ho osan liu $7,7 milhoens ba dezenvolvimentu hardware no software ba aprovizionamentu no monitorizasaun finanseira nian. Sei ho nafatin Fundu Infra-estruturas, mak ita atu hahú dezenvolvimentu iha Kosta Sul, ho projetus mesak boot, nebé sei hala’o iha Tasi Mane, ho kustu, iha primeira faze, liu $30 milhoens de-dólares. Nune’e mós, iha kontextu inovadór ida né no ba konkretizasaun i implementasaun programas foun ne’ebé temi ona, sei kria, iha dependênsia ba Gabinete Primeiru-Ministru nian, Ajênsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), atu avalia, monitoriza no superviziona projetus, hanesan husi Fundus Espesiais, i garante aprovizionamentu ida ke efisiente ho kontrolu kualidade ne’ebé boot liu,” relata PM Xanana.

“Ne’e mak estratéjia nebé koerente i efisiente liu, atu aplika iha ita nia Paíz. Tan neé, ami opta ba kriasaun fundus espesiais hirak née, ba jestaun ida ke di’ak liu, organizasaun no kontrolu tékniku-finanseiru, au-mezmu tempu, bele liberta Ministérius, departamentus no servisus kompetentes sira seluk, husi kestoens ne’ebé burokrátikas liu, atu nune’e, sira bele dedika esforsus tomak ba prestasaun servisus ba povu, einvez-de lakon sira nia tempu balu, hodi preokupa ho realizasaun projetus fízikus. Iha nesesidade boot ida, atu hamosu sinerjia atividades ne’ebé di’ak liu nian, atu labele akontese tán, katak eskola ida ka klínika ida halo hotu ona, maibé seidauk bele entrega, tanba falta bé, tan de’it depende ba organizmu seluk ida,” Realsa Primeiru Ministru.

Opozisaun mos hasa’e lian kona ba PEDN ne’ebe PM Xanana sita mos iha ninia diskursu ne’eba.

“Ita hatene katak Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, só bele implementa, se Parlamentu Nasionál aprova. Maibé, la iha ema ida maka bele evita hanoin kona-ba futuru, la iha ema ida mak la hanoin katak ita liu ona tinan sanulu iha prosesu konstrusaun ita nia Estadu, no agora ita atu hahú daudaun dékada foun ida, hanesan dékada ne’ebé desiziva tebes ba Timor-Leste. Ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian ka lae, iha 2011, iha polítikas ne’ebé merese ka presiza duni kontinuidade no, nune’e, ha’u bele dehan katak, tuir loloos, ADN bele haré hanesan prekursora ba ajênsia ida ne’ebé, ikus mai, sei implementa Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, bainhira aprova ona,” dehan Xanana.

Partidu opozisaun Maioria iha Parlamentu nasional ladun konkorda ho orsamentu Jeral Estadu 2011 hodi alega katak PM Xanana sentraliza orsamentu iha ninia gabinete no Fretilin ameasa atu lori ba tribunal. Atu hatene di’ak liu tan pozisaun husi pozisaun partidu ne’ebe manan elisaun iha 2007 maibe la konsege kaer ukun iha ne’e ba akompania hamutuk intervista Tempo Semanal (TS) ho Vice Prezidenti parti Fretilin Arsenio Paisao Bano (AB) tuin mai ne’e.

TS: Oinsa diskusaun orsamentu 2011 iha Parlamentu Nasional?

AB: Diskusaun Proposta Orsamentu Jeral Estado husi Governu ba tinan 2011 ho total osan hamutuk 985 miloens dolares amerikanu, hahu iha loron 12 Janeiro no la’o dadauk iha nia diskusaun Jeneralidade. Iha loron dala uluk ami Parlamentares sira rona aprenzentasaun husi Primeiro Ministro Xanana nia justifikasaun ba proposta total osan hanutuk 985 miloens dolares amerikanu ba tinan 2011. Ami mos rona pareser mai husi Komisaun C, Komisaun Ekonomia e Finansas nia rekomendasaun 20 ne’ebe importantes tebes atu hadia Proposta Orsamentu Jeral Estadu husi Governu nian. Maibe ami hare katak bloko AMP barak mak sei lasimu rekomendasaun sira nee.

Diskusaun lao hanesan baibain. Ita rona lagu lama kona ba susesu governasaun ne’ebe la tuir realidade. Ita rona katak governu nia kapasidade diak liu hotu, tamba ekonomia maka’as tebes, lagu lama ida tan, maibe realidade oin seluk. Hanesan Presidenti republika rasik dehan iha 14 Outubru 2010 bainhira nia loke sesaun parlamentar tinan nee nian, nia duvida benefisiu ne’ebe povo hetan husi kapital desenvovlimentu no bens no servisus governu nian tamba uma harii ho folin ida ne’ebe aas liu nia kustos atuais, no sosa sasan ho folin ne’ebe la loos selu de’it. Dala barak perguntas husi deputadus, sr PM de facto la hatan, ministra mos gaba aan maibe la hataan ba esensial perguntas.

TS: Oin sa hanesan partidu opozisaun nia haree ba orsamentu ne'ebe aprezenta husi IV Governu konstitusional ba tinan fiskal 2011?

AB: Partidu Oposizaun FRETILIN nian hare katak aumentu Orsamentu Jeral Estadu nian, aumenta ba babeik, no besik ona um billaun dolares amerikanu. Iha tinan tolu ho balun liu ba, besik liu ona 3 billoens. Osan barak gasta ona no resultadu uituan liu kompara ho osan ne’ebe mak gasta tiha ona. Ezemplu hatudu iha projektus balun halo tiha liu de’it fulan ida nia laran aat fali ona, projetu hadia dalan iha Bairo Pite gasta 3,500,000 USD iha tinan 2009 aat fali ona, projetu elektrisidade nian too ohin loron gasta ona 110 miloens dolares amerikanu no iha tinan ida nee 2011 sei gasta tan 163 miloens dolares amerikanu maibe elektrisidade iha Dili sei mate lakan nafatin. Projetus barak fahe de’it no gasta osan barak liu ho numeru falsu. Ho esperiensia hirak ne’ebe hau temi no esperiensia seluk tan posisaun FRETILIN nian pessimista no konklui katak osan povo nian sei gasta nar-naran deit, osan ne’e barak tebes mas ema uituan deit mak sei goza.

TS: Husi Ita boot ninia ko’alia ne’e hanesan ita boot duvidas katak orsamentu ne'e sei foo benefisiu ba populasaun sira nia moris?

AB: Orsamentu nee sei foo benefisiu balun ba povo mas barak liu sei foo benefisiu ba grupu kiik ida iha Dili. Populasaun sei hetan osan uituan de’it husi programa subsidiu idozos nian, veteranus sira, osan barak mak gasta ba programa ne’ebe mak emprezarios sira no governantes sira nia gaji no subsidios. Governu halo kontente povo ho osan uituan maibe osan barak lagasta barak ba sira. Ezemplu ita hare katak maske Governu hatun taxa (pajak) liu husi reforma tributaria maibe folin sasan iha merkadu aas nafatin, se mak sustenta folin aas ne’e?, sira nebe mak hetan osan kiik no aat liu tan, ba sira ne’ebe mak lahetan osan lor-loron. Osan barak sei mout iha kurtu prazu de’it, se mak selu susar ne’e?, jerasaun oin mai. Tan programa la iha sustentabilidade no la iha efeitu iha longo prazu, gasta osan barak iha tempo badak tan laiha kapasidade atu halo programa didiak hodi halao desenvolvimentu ne’ebe sustentavel, ohin ita laiha problema tan osan sei iha, mas loron ida osan minarai nian hotu mak problema foin mosu.

TS: Oin sa nu'udar partidu Opozisaun ninia hanoin kona ba funduz dezenvolvimentu rekursu Humanus ho funduz infra estrutura ne'e? Ami Rona Ita Boot sira atu lori Governu ba Tribunal ne’e loos ga?

AB: Fundus rua nee inconstitusional no viola lei jestaun finanseira. Loloos governu tenke aloka osan ba ministeriu ida idak atu desenvolve infraestruturas, iha kapital desenvovlimentu.

Ami hatene katak rasaun PM harii fundus rua ne’e tan ba nia la iha ona konfiansa ba nia membrus governu aat kaer, atu halo jestaun ba implementasaun kapital desenvolvimentu boot. Ne’e klaru ona. Horseik (Kuarta 12/01) bainhira PM koalia, justifika harii fundus rua ne’e, nia temi fatin faan ikan iha Bidau Santa ana ne’eba. Ne’ebe harii maibe ikus mai labele uza tan ba bee la tama. Ne’e hatudu katak iha duni inkapasidade iha nia ministrus atu halo jestaun ba kapital desenvolvimentu. Nia (PM) frustradu ho sira nia hahalok; sira nia inkompetensia. Maibe loloos nia hasai sira. La’os harii fundu rua ne’e ketak. No harii agensia desenevolvimentu nasional ketak atu kaer projetus hirak ne’e. Ba ami dalan ne’e atu harahun de’it administrasaun publika, em ves de harii kapasidade. Ne’e hanesan kriasaun governu, iha governu nia laran.

Fundus rua ne’e iha problema duni. Problema dala uluk mak ami haree; osan barak mak sentraliza iha PM Xanana nian kontrole ne’ebe osan hamutuk 317 miloens dolares amerikanu ba Fundo Infrastrutura no iha 25 miloens ba Fundu Rekursu Humanus no sei atu ezekuta liu husi Agencia do Desenvolvimentu Nacional (ADN) ne’ebe atu harii iha Primeiro Ministru nia Gabinete. ADN iha Primeiro Ministru nia okos ne’e hetan alokasaun ho total osan hamutuk $32,311,000.00, atu jere fundus rua nee. Total 3 miloes husi AND ne’e sei gasta atu selu staff internasionais sira hodi implementa programa rua ne’e. Ami haree katak Fundus rua ne’e hatudu momos sentralizasaun osan iha Primeiru Ministru nian okos maske Gabinete PM nian la iha kapasidade atu ezekuta osan ne’e. Esperiensia hatudu iha tinan 2010 Ministerio Infrastrutura maske iha ona staff tekniku, iha Ministerio ne’e la konsege gasta osan ho total $ 206,148,000.00. Nunee ita iha duvida, tan sa mak iha tinan 2011 Primeiru Ministru ne’e hamosu fali total osan 317 miloens dolares amerikanu iha nia kontrole liu husi Fundu Infrastrutura no Fundu Rekurso Umanus 25 miloes nian. Maske iha Gabinete PM la iha staff tekniku atu ezekuta osan ne’e? Ikus liu ami hare katak Fundu Infrastrutura karik illegal, kazu karik atu hanesan ho Fundo Estabilizasaun Ekonomia nian, ne’ebe Tribunal Rekursu deklara illegal hafoin FRETILIN lori kazu ne’e ba Tribunal. FRETILIN sei estuda hela no se karik Governu ida ne’e la simu rekomendasaun husi Komisaun C, Komisaun Parlamentu nian ba Finansas no Ekonomia no rekomendasaun balun husi FRETILIN, hodi hadia Fundus rua ne’e iha OJE 2011, entaun diak liu FRETILIN sei lori ba Tribunal. La’os tan FRETILIN la aseita ho fundus atu halo desenvolvimentu ba rai ne’e maibe FRETILIN fiar katak desenvolvimentu sei la’o ho diak liu, se ita halao programa sira ne’e bazeia mos ba lei nebe vigora iha Timor Leste.

Fundus rua ne’e ilegal no inconstitusional no ami sei lori ba tribunal. Ne’e la iha duvida. Ami hatama rekerimentu husu haruka orsamentu ba governu fali atu hasai fundus rua ne’e, maibe meza parlamentu neim husik ita diskute rekerimentu ne’e. Ami halo rekerimentu tan ba ami hakarak desenvolvimentu rai ne’e atu la’o ba oin. Tan ba se ami lori ba tribunal no deklara inkonstitusional ka ilegal entaun kapital desenvovlvimentu la boot iha tinan 2011. hanesan uluk akontese ho Fundu estabilizasaun Ekonomiku.

TS: Orsamentu sira ne'e tuir governu nia deklarasaun katak sei uza duni ba hadia nasaun no povu sei hetan benefisiu barak liu Maibe tan sa maka ita boot sira la konkorda de’it?

AB: Benefisu ba povo sei uitaon deit, liu husi selu idosos, veteranos. Ne’e ema nia direitu tuir konstituisaun, la’os politika governu ida ne’e nian. Ida ne’e de’it. Benefisiu boot liu mak hanesan baibain ba ema ne’ebe barak liu mak iha Dili, maibe povo foho sei la hare osan ne’e.

Fundus rua ne’e dehan atu implermenta PEDN. Maibe PEDN seidauk aprova iha parlamentu. PEDN iha program do governu ne’ebe governu lori mai no aporva iha parlamentu iha 2007, maibe la iha fundus rua ne’e iha laran. Maibe fundus mosu uluk, depois mak PEDN mak mai ka? Nee la los. Maibe ami hatene tan ba PM hakarak osan nee labele iha nia ministru sira nia liman, dalan ida tan sei sai dezastre hanesan uluk nafatin ho exekusaun la iha. Maibe ami mos la fiar katak PM rasik ho osan barak iha nia liman, sei exekuta ida ne’e. Ita hare nia ministeriu defesa no seguransa rasik mos problemas barak ezekuta kapital desenvolvimentu, hanesan kazernas PNTL, F-FDTL nian, no porto temporariu Hera ne’ebe seidauk hahu tan ba governu impata construsaun iha ne’eba.

Depois hanesan ministra finansas de fakto rasik dehan, iha dollar besik satu milyar neebe atu tama iha orsamentu geral estadu ida ne’e, US$700,000,000 ka 70 persent mak sei halai hotu ba liur. Ami hanoin barak liu du ke ida ne’e, tamba sosa sasan husi liur mak barak liu. Kollusi ho importadores mak barak, atu faan sasan mai Timor-Leste karun liu ita bele sosa iha fatin seluk. Ita hatene ona katak sasan balun iha Timor-Leste ita tenke selu folin dala rua ka dalan tolu boot liu du ke nia valor iha Surabaya ka Singapura ka Darwin. Tamba sa? Tamba politika governu ne’e nian injekta osan demais iha ekonomia nia laran. Tamba ne’e mak povo la hetan benefisiu tuir osan boot ne’ebe gasta. Ne’e politika la los ona. Ita hare katak tinan ne’e hamlaha sei mosu, maibe orsamentu la hare didiak ba situasaun ida ne’ebe bele mosu. hamlaha sei sai porblema no tuir mai, ita hotu tenke buka solusaun ba povo hamlaha.

Hanesan hau hateten ona katak osan barak se benefisia grupu kiik ida, hanesan membros governu, parlamentares sira no emprezarios sira, ema barak sei hetan restu de’it. Atu dehan KKN iha ka laiha, hau sente iha karik, tan ami deskuti dadauk Proposta Orsamentu Jeral Estadu nian ba 2011, molok Parlamentu aprova Orsamentu ne’e, ami rona ona katak projetus ba 2011 nian fahe dadauk ona. Ida ne’e ita bolu saida? KKN duni. Problema mak sistema aprovisionamentu lalao no kuandu la implementa loloos projetus sira sei fahe de’it no hamosu duni KKN.

TS: Ko'alia kona ba KKN iha TL ema balun dehan hahu menus hafoin KAK mosu. Oin sa Ita boot sira nia hanoin?

AB: KKN iha Timor Leste ita rona hanesan ona diskursu loron-loron nian. Loron ida KKN nee se sai hanesan kultura no lasai ona hanesan surpresa ba ita hotu. Korupsaun bele merakyat deit laos deit merajalela. Hau bele kumpriende kata KAK mosu ona maibe too ohin loron ita sedauk rona serbisu atu kombate KKN nee too iha nebe ona, tan KAK foin mak hamrik. Hau rona ema barak kumesa desmoralizadu tan lahare KAK nia serbisu atu kombate KKN nee mosu iha TVTL ka radio. Ita sedauk rona ema ida tama Becora tan naok osan povo Maubere nian. Maibe hau hakarak iha esperansa katak KAK presija funsiona lalais iha tempo badak hodi bele hamenus osan povo nian ema nauk nar-naran deit.

Enkuantu kapasidade institusional la iha atu investiga, lei seidauk diak atu bele investiga, rekursus humanus no rekursus seluk seidauk los iha ministeriu publiku, interferensia politika iha justisa makas nafatin hanesan dadaun, KKN sei mosu tamba ema neebe ioha intensaun nauk hatene katak sira bele nauk tamba la iha dalan atu kaer sira. Situasaun hasoru KKN la amumenta deit tamba KAK mosu, tamba KAK mos sei harii nia kapasidade. Uluk FRETILIn dehan ona ida nee. KAK nee laos ai moruk atu hamate KKN, tamba iha mos papel Ministeriu Publiku no Tribunias neebe tenke funsiona.

TS: Ema balun dehan IV Governu konstitusional maka ukun maibe hariku mos familias balun husi lider FRETILIN ninian. Oin sa ita boot ninia hanoin?

Ema sira ne’ebe mak koalia karik sira hatene duni tan derepente ita hare familias balun Governu ida iha kareta no seluk seluk tan. Tan ida nee duni mak hau sempre husu iha Parlamentu Nasional ba ukun nain sira atu deklara sira nia riku soin hodi bele evita rumores no bele tulun investigasaun nu kazu iha duni alegasaun korupsaun iha futuru hodi sira bele justifika rikusoin nee sira hetan husi nebe no hetan oinsa. Hau fiar katak ema nebe mak nauk osan povo maubere nian, loron ida sei reponsabiliza ba nia hahalok nee. Ohin lei la kaer sira aban bain rua lei nee sei kaer sira.

Ema hotu iha direitu atu tuir nia profisaun nudar empresariu. Porjetus neebe governu desidi, nee governu nia desisaun. Fo ba se, tuir prosedimentus ka lae nee governu nia knaar. Deklarasaun "hariku familias balun husi lider FRETILIN ninian" nee la los. Nee la justu koalia hanesan nee tamba se fo ba ema hau hanoin la fo tamba ema FRETILIN ka maluk FRETILIN nian maibe tamba emprezariu. Se lae labele fo tamba FRETILIN nia maluk bainhira iha poder, maibe depois FRETILIN la iha poder mos tenke husu tamba sa mak nafatin, maske FRETILIN la tama iha prosesu, no la iha knaar atu desidi, la iha poder atu desidi. FRETILIN iha opozisaun, oinsa FRETILIN mak desidi se mak hetan kontratu. Nee la los, diak liu husu ida nee ba sira neebe fo kontratus ka projetus ida nee. Kestaun laos hariku ka la kariku, kestaun, projetus nee halo los ka lae. Tuir prosesu ka lae. Ho ida nee lalika husu FRETILIN, maibe husu ba sira iha poder.

TS: Karik sei iha tan buat ruma mak ita boot hakarak hatoo?

AB: Previsaun husi FMI/IMF ba tinan ida nee kresimentu ekonomiku 6.1% deit, maibe ministra finansas dehan horseik katak nia sei fiar governu nia estatistika diak liu FMI nian. (TS)

No comments: