Friday 3 December 2010

Deskonfia $5,000.00 Lakon Iha Palasiu Governu

Dli, Tempo Semanal

PM IV Governu, Xanana Gusmao 
Governu Timor-Leste tara slogan iha Estrada dehan Foinsa’e Timor oan Luta Kontra Korrupsaun, maibe governu rasik iha liur kabeer iha laran sabraut. Tanba iha Primeiru Ministru ho Vise Primeiru Ministru nia ain okos kedas, ema balu halo hela manobras hodi falsifika dokumentus Memorandu de Intendimentu ho valor osan inisiu US$10,000.00 ba US$5,000.00.

Osan US$10,000.00 nee Klibur Juventude Harii Futuru Suku Kraras mak manan liu husi proposta nebe sira hatama ba governu ba sira nia programa eduksaun infantil no programa sosiais nian iha Kraras. Hafoin grupu nee hetan tiha selesaun, responsavel grupu nee nian, Joao Viana Baptista asina tiha ona memorandu de intendementu ho Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres ho valor osan US$10,000.00, nebe mak hateten iha memorandu nee dehan sei transfere ba konta bankaria Klibur nian. Maibe bainhira responsavel grupu Kraras nee ba foti osan iha banku, osan nee US$5,000.00 deit.

Tanba nee, responsavel Klibur ne’e ba halo konfirmasaun iha Palasiu Governu hodi husu tuir tanba sa iha Memorandu nebe nia asina ho Vise Primeiru Ministru dehan sei transfere US$10,000.00 maibe transfere deit US$5,000.00. iha neba responsavel nee hetan fali memorandu seluk husi Asesor Sosiedade Sivil iha Palasiu Governu ho valor osan US$5,000.00.

Tanba la kontenti no deskonfia mosu manipulasaun ba memorandu nee, responsavel Klibur ba halo konfirmasaun direta ba Vise Primeiru Ministru no Vise rezeita katak nia la halo aprovasaun no nia la asina memorandu ho valor osan US$5,000.00 ba Klibur. Iha nee, responsavel Klibur Juventude Kraras deskonfia katak, ema balu halo falsifikasaun ba dokumentu memorandu de intendementu hodi halakon tiha osan US$5,000.00.

“hau ba hasoru bebeik asesor balu iha Palasiu Governu atu buka solusaun ba problema nee, maibe sira haruka hau halo urjetemente proposta foun hodi hetan fila fali alokasaun orsamentu, maibe tanba hau hanesan foinsa’e Timor oan, hau hakarak luta kontra korrupsaun, hau hakarak problema nee rezolvidu tiha ou hau hakarak ami halo akordu ida katak, ami bele hetan alokasaun orsamentu foun maibe problema nee tenke levanta ba oin”, dehan Responsavel grupu Kraras nee.

Responde ba kestaun nee, Asesór Sosiedade Sivíl Joaquim Freitas hateten katak, inprinsípiu la iha falsifikasaun dokumentus iha asesór sosiedade sivíl nia fatin, ne'ebé atu fó hanoin de’it katak, dokumentus ne'ebé tama mai ne’e sei liu ba prosesu avaliasaun, ne’e duni organizasaun ida ne'ebé levanta problema kona ba dokumentus US$ 10 míl ho US$ 5 míl ne’e, sira hari hela eskola TK ida iha Bibileo Krarás no nia husu apoiu atu ba trata eskola.

Tuir Asesór Sosiedade Sivíl nee hateten, iha proposta orijinál proponente husu US$18 míl, maibé ba iha selesaun redús mai US$ 10 míl no iha desizaun finál nian ba ho US$ 5 míl.

Vice PM  Jose L. Guterres
Razaun hatún ba US$ 5 míl tanba organizasaun ne’e foun,“estrutura ne’e la konvense ha’u atu kontinua aprova US$ 10 míl no estrutura ne’e kompostu husi 'bagan organisasi' de’it hanesan Koordenadór, Manager Program, Finansas ho Administrasaun, depois iha tan divizaun edukasaun, divizaun advokasia, maibé la iha diskrisaun kona ba divizaun sira ne’e nia serbisu no la iha mós ema hirak mak tuur iha estrutura ne’e,”dalen Joaquim.

Joao Viana Baptista
“Ho razaun ida ne’e mak desizaun ikus ha’u foti ho US$ 5 míl, depois sira maneja osan ne’e halo didi'ak, ninia relatóriu mós di'ak to’o tinan ne’e remata entaun ami konsidera hanesan parseiru ba tinan oin.”

Asesór ninia funsaun mak simu proposta, depois de despaxu Primeiru Ministru (PM) iha 30 Juñu 2010 Asesór Sosiedade Sivíl muda fali ba Gabinete Vise PM nian, entaun Asesór kontinua ho simu proposta, avalia, apresia no rekomenda ba Vise atu iha desizaun finál.

Apresia dokumentus ida ne’e ho karta ida ba Vise PM hodi hola desizaun finál ho US$ 5 míl no bazeia ba Vise nia aprovasaun US$ 5 míl ne’e mak ami estabelese kontratu ho US$ 5 míl.

“Kopia proposta iha tolu, ida hela ba proponente, ida ba Ministériu Finansas no ida arkivu ba Gabinete PM iha Asesór sosiedade sivíl, maibé agora problema mak ami nia arkivu ho Finansas nian hanesan soke proponente nian de’it mak la hanesan, tanba iha proponente ne’e US$ 10 míl maibé iha sira US$ 5 míl.

Orsamentu ne'ebé transfere ne’e US$ 5 míl, osan ne’e sai husi kofre Estadu liu husi Ministériu Finansas ho US$ 5 míl no iha CPV mós US$ 5 míl, dehan Asesór ne’e.

Asesór ne’e hatutan, osan ne'ebé sai husi kofre Estadu ne’e US$ 5 míl, la'ós US$ 10 míl depois Asesór ou ema ruma iha Asesór nia fatin mak foti fali ne’e la iha.

“Tanba osan sai ho US$ 5 míl, ne’e duni ami konsidera dokumentus US$ 5 míl mak ami responsabiliza, maibé agora proponente dehan ninia arkivu ida US$ 10 míl ne’e iha ami kopia la iha, ne’e duni la iha intensaun ida ‘secara sepihak’ renova fali dokumentus ne’e, tanba ami halo asinatura dala ida de’it no bazeia ba asinatura ne’e mak halo transferénsia.

Ami responsabiliza mak US$ 5 míl ne’e tanba osan ne'ebé sai ne’e US$ 5 míl, maibé agora se iha fali proponente nian dehan US$ 10 míl ne’e ami la hatene, ne’e duni ba investigasaun de’it.

Ami la hatene dokumentus US$ 10 míl ne’e, ami so hatene mak US$ 5 míl tan ne’e ami responsabiliza mak US$ 5 míl ne’e no ami hasuru malu dala haat ona para atu rezolve problema ne’e, maibé to’o ikus nia lori ona ba média entaun ami tenke halo justifikasaun katak ami responsabiliza mak dokumentus US$ 5 míl ne’e,” esklarese Asesór ne’e ho pozisaun firma.

Husu kona ba asinatura iha dokumentus US$ 10 míl ne’e, eis Diretór FONGTIL ne’e responde,”ida ne’e mak la hatene ninia fallansu ne’e iha ne'ebé tanba dokumentus iha ami ne’e mós orijinál no asinatura proponente nian iha ne’e mós orijinál, maibé ha’u hanoin katak ho fallansu ida ne’e ami bele koko maneja fundus ho di'ak liu tan no kuidadu ho dokumentus ne'ebé ami hasai.”

Parte rua ida-idak defende ninia dokumentus. Asesor Sociedade sivil hatudu ba jornal ne'e kontratu ho valor US$ 5,000,- no husi responsavel ba projetu Bibileo mos iha de'it dokumentus US$10,000. Polimika diferensa iha artigu numeru tolu ne'e sai interesante tan ba parte rua la hetan dalan solusaun ninian.

Problema dokumentus iha parte sociedade sivil ne'e la'os mosu ba dahuluk maibe akontese uluk ona ba kontratu ida ho valor US$21,000,- ne'ebe hetan husi ONG Lalenok ba Ema Hotu (LABEH) iha tinan kotuk. Tuir fontes jornal ne'e iha Labeh katak to'o ohin sira nia problema ho Sociedade Sivil iha Vice PM ninia okos ne'e seidauk rezolve no osan US$21,000 ne'e la iha resposta. (ts)

No comments: