Wednesday 26 May 2010

Parabeins F-FDTL, Biar Neineik Mas Beibeik




Iha tempu funu, Falintil hetan naran julukan ‘pengacau keamanan’ tanba Falintil sai inimigu boot forsa armadas Indonezia nian iha prosesu luta ba ukun rasik an.
Agora, Falintil transforma an ona ba Instituisaun Forsa Defeza Timor Leste nian (F-FDTL) nebe laos ona pengacau keamanan maibe sai ona hanesan raja protektor ba ita nia soberania iha tasi timor nomos iha rai leten no loro leten.
Ita rekoinese katak, oras nee daudaun F-FDTL seidauk iha kapasidade atu kontrola area aero maibe iha rai leten no tasi laran, F-FDTL hahu iha kbiit daudaun hodi fo protesaun ba ita nia soberania iha tasi laran nomos fo protesaun ba povu husi tentativas oioin nebe bele provoka instabilidade iha rai laran liu-liu hanesan ameasa externa.
F-FDTL hanesan manu aman nebe prontu hasoru tentativas oioin nebe hakarak estraga moris hakmatek povu ho nasaun ida nee. Maske nunee, F-FDTL presiza tebe-tebes apoiu povu tomak nian tanba, F-FDTL ninia susesu laos deit iha F-FDTL nia liman maibe mos iha povu tomak nia liman. Tan nee, ema ida-idak tenke fo ninia kontribuisaun ba F-FDTL liu-liu iha situasaun defisil.
Hanesan operasaun konjunta F-FDTL ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hodi halo kapturasaun ba Gastao Salsinha ho ninia elementus. Iha operasaun konjunta nee F-FDTL ho PNTL hetan apoiu makaas husi komunidade. Tan nee Gastao Salsinha ho ninia grupu konsege tun Dili hodi koopera ho justisa sein kilat tarutu no ema ruma kanek.
Nee hatudu katak, kooperasaun povu nian importante tebe-tebes iha prosesu kuda paz no estabilidade tanba bainhira iha estabilidade maka prosesu dezenvolvimentu bele lao ho diak.
Oras nee F-FDTL hetan tan ona Ro patrulla rua husi Xina, Ro rua nee bele fo kbiit ba F-FDTL liu-liu ba Forsa Naval hodi halao patrullamentu iha tasi Timor hodi proteze atividade ilegais nebe bele halakon ita nia riku soin iha tasi laran. Ro rua nee bele kiik maibe ho profesionalizmu no didikasaun F-FDTL nian, Ro nee sei bele halo kontrola ba area tasi husi tasi feto too tasi mane. Importante husi Ro rua nee maka, Forsa Naval bele uza hodi halo patrullamentu iha tasi laran.
Ba futuru, Ro rua nee bele sai instrumentu ida nebe sei f o kontribuisaun boot ba kadoras mina nian nebe atu dada mai Timor Leste. Tanba Australianu sira komesa dehan daudaun ona katak, kadoras mina nian labele dada mai Timor Leste tanba prob¬lema seguransa no tasi naruk.
Entaun ho Ro patrulla rua nee aumenta tan ho Ro patrulla kiik rua nebe iha ona, sei halao servisu diak liutan hodi garantia seguransa ba tasi laran, atu nunee Australia labele iha razaun tan katak, problema seguransa mak halo kadoras labele dada mai Timor Leste.
Hau fiar katak, mesmu ho Ro kiik maibe F-FDTL sei bele hatudu ba nasaun boot sira katak, biar kiik maibe F-FDTL bele halao servisu boot nebe karik nasaun seluk labele halo.
Importante maka kontribuisaun ema hotu nian, tanba ita lakohi Timor oan balu hamrik iha naok ten sira nia kotuk, tanba naok ten balu uza Timor oan sira hodi salva sira nia atividade ilegais.
Tanba hahalok hanesan nee laos deit bele trava F-FDTL atu labele halao servisu iha tasi laran ho diak, maibe hahalok nee mos provoka soberanu Timor Leste nian iha tasi laran.
Tan nee, husu ba Forsa Naval F-FDTL atu labele tolera ema ruma nebe hakarak naok ita nia riku soin iha tasi laran.Aban bainhira karik hetan Ro ruma halao atividade ilegais iha tasi Timor, F-FDTL iha poder konstitusional hodi halo kapturasaun.
Husu mos ba PNTL komponente marina nian, atu halo kooperasaun diak ho forsa marina F-FDTL nian hodi halo patrullamentu ba tasi timor. Tanba F-FDTL ho PNTL forsa rua nebe iha misaun ida deit katak, kria estabilidade ba povu, fo protesaun ba rikeza na-saun nian.
Oras nee hau seidauk bele koalia konaba profesionalizmu forsa nian tanba ita labele halo ema ida sai profesional iha loron ida. Nee katak, profesionalizmu nee kleur ka lalais loron ruma ita sei hetan. Maibe, ita tenke hahu ho buat kiik nebe ita iha, ita labele husu buat boot maibe ita nia kapasidade la too atu kaer, entaun ita uza lai buat kiik nebe iha tanba buat kiik nee ita nia kapasidade too atu kaer.
Aban bainrua koandu ita prontu ona, sasan hirak nee laos ita mak buka maibe sasan mak sei buka fali ita. Tanba nee, hau konkorda katak, forsa armadas desde uluk haruka ona pesoal balu ba halo estudu iha rai liur. Ida nee inisiativa diak hodi prepara futuru forsa nian.
Maske nunee, futuru forsa nian nee depende mos ba lei. Forsa labele sai fali hanesan uma ida nebe iha fondasi no kakuluk maibe laiha didin lolon. F-FDTL tenke sai uma ida nebe ninia fondasi forte atu nunee, F-FDTL bele asumi ninia responsabilidade nudar forsa defeza Timor Leste nian nebe maske dezenvolve an neineik mas beibeik.
Fulan oin, sei hatauk ema naok ten sira nebe durante nee naok ita nia riku soin iha tasi laran.
Ita husu ba Forsa Naval atu labele kompromi ho kolker ema ka grupu nebe hakarak naok ita nia riku soin iha tasi. Karik labele tiru maibe koandu hetan ameasa, entaun bele uza meisu nebe iha hodi salva an.
Ba peskador sira nomos populasaun sira nebe hela besik area tasi ibun, karik hetan Ro ruma nebe deskonfia halao atividade ilegais iha tasi laran, tenke fo hatene ba Forsa Naval ou halo kontaktu ba instituisaun seguransa nian hanesan PNTL hodi nunee, PNTL bele hatoo ba forsa naval(**)

No comments: