Wednesday 26 May 2010

Jaku-Betanu Inan Sarani Ró Patrulla F-FDTL

Dili, Tempo Semanál
Atu fó protesaun ba soberania Timor-Leste nian, liu-liu atu kombate tentativas ilegais iha Tasi Timor, Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) sei hili ilha Jaku iha Tutuala Lospalos no Suku Betanu iha Sub-distritu Same, atu sai hanesan Inan sarani ba Ró patrullamentu F-FDTL nian hodi asegura katak, Timor-Leste ninia soberania iha Tasi Timor nomos povu nia moris iha rai leten labele inaseguradu.
Ró rua ne’e bele sai hanesan meius ida hodi hametin liutan funsionamentu servisu Forsa Naval Timor Leste nian ne’ebé mak emprinsipiu sistema patrullamentu ba tasi ladun la’o ho di’ak tanba ladun iha meius naton.

Durante ne’e, Forsa Naval servisu hamutuk ho Polisia Marina Timor Leste nian uza Ró patrulla kiik rua hodi halo patrulla mentu maibé Ró ne’e labele kobre area tasi mane tanba Ró kiik.
Agora, maske Ró foun rua ne’e ladun boot hanesan nasaun seluk nian, maibé ho didikasaun no patritoizmu F-FDTL nian, Ró rua ne’e sei bele halo patrullamentu ho di’ak husi tasi feto too tasi mane.
“Komisaun organizadora servisu namanas hela hodi prepara daudauk atividade hotu-hotu atu oinsá fó sarani Ró rua ne’e hanesan tradisaun Navál nian ne’ebé mak iha Mundu tomak halo.
Alende ne’e atividade hanesan konferénsia kona ba Security Maritima ne’ebé hala’o iha Timór, katak iha loron 11 Junu 2010 sei hala’o serimónia inaugurasaun ba Ró rua ne’e no hili Inan sarani ba Betanu no Jaku.Agora daudauk Ró 2 ne’e too ona iha Dili no tuir planu estadu Timor Leste sei konvida Nasaun barak hanesan Indonézia, Portugál, Amérika no Austrália atu partisipa iha seremonia inagurasaun”, dehan Sekretariu Estadu Defeza, Julio Tomas Pinto loron hirak liuba. Husi parte seluk, Komandante Navál Pedro Klamar Fuik haktuir katak, antes Ró rua ne’e too iha Dili, prosesu naruk tebe-tebes koaze tinan ida resin. Maibé, agora povu bele haree ho matan katak Ró too ona iha Dili, dehan nia.
Liutan Klamar Fuik hateten, primeira faze sei halo prosesu hatun Ró, depois sei halao adminis¬tra¬saun haleu, segundu faze sei halao prosesu entrega husi kompania ba governu Timor Leste depois sei halo integarasaun ba estrutura Forsa Naval, ikus liu sei halao inagurasaun ida iha loron 11 Junu 2010.
“Ró rua ne’e tama ona iha estrutura Forsa Navál nian. Iha estrutura nia laran sei defini faze treinu operasionál Navál ne’ebé mak ita nia Marineiru sira, pilotu guardinasaun ho tekniku Cinezes nian, sei halo preparativus ba formasaun utilizasaun opera Ró”.
“Kuandu ita nia guardinasaun prontu Komandu Navál sei relata ba Xefe Estadu Maiór Jenerál Taur Matan Ruak, hodi simu kualker misaun ne’ebé ita nia Estadu fó”, dehan Pedro.
Liutan nia haktuir katak, Ró rua ne’e klase patrulla so bele iha de’it ekipamentus materiais ne’ebé kategoriza hanesan patrulla , ezemplu iha armamentus kiik no sistema denovegasaun, sistema komunikasaun, sistema daradizasaun, sistema teknikus ne’ebé mak patrulla presiza, Dale nia Klamar Fuik.
Entertantu, tuir dada lia jornalista ho Komandante Navio Patrulla, Duarte Loe hateten katak, Ró patrulla rua ne’e sosa husi Kompañia Internasionál Polly Tecnology China, ne’ebé prepara dezde tinan 2009 husi Governu Timor-Leste.
Ró patrulla rua ne’e atu asegura riku soin iha área Tasi nian, atu nune’e labele iha tan peskadór ilegál ne’ebé mak bele tiha hotu ikan ne’ebé pertense ba área Timor nian. “tempu too ona atu Forsa Navál iha Ró patrulla rasik, ne’ebé mak tuir planu Ró rua ne’e sei hetan inaugurasaun iha dia 11 Juñu”, dehan Duarte. Liutan Komandante Patrulla ne’e haktuir katak, Ró patrulla rua ne’e ho medida naruk 50m, luan 15m, todan 110 ton. Ró patrulla rua ne’e tula iha Ró ahi boot komérsiu Xina nian ho naran Beluga Faith.
Ró patrulla rua ne’e halo tuir modelu illa Timor-Leste, ne’ebé tuir loloos atu tau naran Eroi Timor-Leste maibé Timor-Leste seidauk Eroi ida mak sai koñesidu ba área Tasi nian, entaun tau naran sarani Jako-Betanu.
Aleinde ne’e tau mós númeru kódigu komesa husi Ró patrulla ki’ik rua ne’ebé iha hanesan P01, P02, P03 no Po4, signifika komesa husi Ró patrulla rua ne’ebé iha husi P01-Po4.
Tuir Komandante ne’e hateten, nu’udar Nasaun estadu tenke tau matan ba Forsa Naval tanba Forsa mak nu’udar lutu Nasaun nian ne’ebé sei hamrik iha lina de fógu hodi hasoru ameasa exsterna oioin ne’ebé karik bele mosu.
Koalia konaba Ró patrulla rua ne’e, Duarte dehan katak, Ró rua ne’e fóin tama iha faze patrullamentu ho ekipamentu ki’ik, aban bain rua kuandu iha posibilidade bele sa’e tan ba faze ‘Fragata,’ signifika bainhira hala’o patrulla hodi responde ba situasaun emerjénsia ruma tenke ho Elikópteru.
Preokupasaun hanesan hatoo mos husi komunidade Nicolão Ximenes katak, husi area terrenu nian, F-FDTL iha ona transportes naton atu bele halo operasaun, maibé Nicolão husu se bele estadu sosa tan Tankidiguera ba F-FDTL tanba kareta kamuneta labele halo operasaun iha foho leten, rai kuak no tahu laran. Nune’e nia husu ba estadu atu sosa mós Tankidiguera ba F-FDTL.Husi tasi laran nian, Nicolao hateten, F-FDTL iha ona Ró patrulla haat maibé tuir nia haree, Ró patrulla haat ne’e mesak kiik se bele sosa Ró boot ne’ebé Elikoptru lima too sanulu bele tun iha laran.
Husi leten nian Nicolão husu estadu atu sosa Helikoptru Black Houwk husi Australia ba F-FDTL tanba tuir nia haree, Elikoptru ida ne’e bele halo operasaun ba fatin sira ne’ebé defisil iha tempu udan.
Maske nune’e, Nicolão kongratula instituisaun F-FDTL tanba tuir nia haree F-FDTL merese duni hetan Ró paroila rua ne’e tanba FDTL mak hanesan subrina hodi hamahan povu no lutu hodi satan povu ho nasaun ida ne’e husi ameasas externa.
Husi parte seluk Ximenes dehan katak, Ró rua ne’e bele sai mos hanesan baze ida ba governu hodi reforsa politika governu nian hodi ejize ba governu Australia ho kompania Woodside atu dada kadoras mina mai Timor Leste.

Tuir Nicolao nia koinesementu katak, durante ne’e kompania Woodside uza mos razaun seguransa hodi provoka desizaun politika governu Timor Leste nian konaba dada kadoras mai Timor Leste.
Nune’e, Ró rua ne’e bele fó resposta ba Woodside katak, Timor Leste iha ona meius rasik atu fó protesaun ba Timor Leste ninia riku soin liu-liu atu proteze kadoras mina nian bainhira dada duni mai Timor Leste.
“ita lebele husik ema naok beibeik ita nia riku soin iha tasi, no ita tenke fó hatene ba Australia katak, ita iha ona meius atu proteze kadoras mina mai Timor-Leste. Tanba hau fiar katak, Ró rua ne’e F-FDTL bele uza hanesan liurai tasi ida ne’ebé atu sai protector ba Tasi Timor”, dehan Nicolão ne’ebé tur iha moru leten no haree hela ba Ró patrulla rua ne’ebé atraka hela iha portu Dili. (ts)

No comments: