Monday 22 February 2010

Horta Koko Tau Azia Hamutuk ba Cimeira Mudansa Klimatika Mexiko

Presidenti da Republika DR. Jose Ramos Horta foin lalais ne'e halo vizita ba nasaun ho Illa liu rihun ida, maibe atus rua maka iha populasaun horik ba. Nasaun ne'e ninia naran maka maldivas ho illa balun badak loos la too metru rua. Balun metru ida de’it. Signika ke kuandu iha rai nakadoko ka tsunami ruma tan karik sira bele lakon. Nasaun ne'e iha perigu nia laran duni tan ne'e Ramos Horta halo vizita ba ne'eba hodi koko tau hamutuk hanoin ruma hodi dudu nasaun boboot sira seriu liu tan kona ba problema mudansa klimatika mundial. Nasaun boot sira ida-idak defende ninia argumentu hodi empata prosesu no nasaun kiik sira sai vitima ba sira hanesan akontese Iha dezembru liu ba iha cimeira boot ida iha kopenhagen dinamarka Iha xefe do estadu, Primeiru Ministru hotu-hotu ba, ha'u maka mesak la ba. Ha'u momentu ne'e halo desizaun ida kedas ha'u la ba tan ba ha'u hateten tiha ona iha diskursu ida ha'u halo iha fulan junho liu ba iha jenebra ha'u hateten ha'u la fiar ke cimeira kopenhagen sei hetan rezultadu tan ha'u la fiar ke rai boboot sira iha vontade polítika atu halo desizaun ida ne'ebé sientista sira hotu-hotu hateten tenke halo. Rezultadu reuniaun prova buat ne'ebé ha'u hateten. Rezultadu la iha. Hotu-hotu hanoin atu halo trata ida iha konvensaun boot ida a final sai de'it ho deklarasaun oan ida, tan ba rai boboot sira hanesan Estadu Unidus, Europa ho xina la simu malu kona ba saa ida maka tenke halo. Maiske Prezidente da Repúblika la paricipa iha cimeira ne'ebá maibé nia hatudu nafatin ninia preokupasaun kona ba problema refere. Ho preokupasaun hirak ne'ebé Horta iha hanesan xefe estadu Timor Leste no loiradu Prémiu Nobel da Pás ne'e halo reflesaun iha semana ruma nia laran hodi tau esforsu ba hetan rezultadu ruma iha cimeira foun iha Mexiko iha tinan ne'e nia laran. Tan ba atu hetan rezultadu ne'ebé di'ak liu kona ba mudansa klimátika iha mundu ne'e maka Horta ba ona Maldivas hodi ko'alia ho Presidente nasaun refere hodi aprezenta ninia hanoin ba nia omólogu ne'ebé simu ho di'ak idaes Horta nian. “Nia kontente i ami hahú kedan halo working group ida hodi prepara para hakat ba oin atu ko'alia ho rai sira seluk hanesan Bangladexe, Singapura, indonézia i depois hakat ba nasaun boot sira seluk hanesan xina, índia ho Japaun.” Nia hatutan liu tan husi sala de konferénsia iha aeroportu Nicolau Lobato Komoro hafoin too hikas ho aviaun Merpati iha tuku ida liu Otél iha loron Sesta Feira katak, “Iha semana sira mai ne'e nia laran ami sei servisu maka'as, koordena malu para haree oin saa ha'u nia ideia s ne'e no dalan ne'ebé ha'u hatudu bele hetan konsensu ida. Dalan maka ne'e, primeiru ha'u hanoin ke populasaun Mundiál iha azia besik 50% kedas. Ne'e duni azia iha responsabilidade maka'as no todan ba kestaun ne'e.”
Segundu, tinan tolu nulu ka lima nulu liu ba azia kiak osan la iha, ohin riku soin azia nian hamutuk boot liu amerikanu nian ka europa nian.”
Tuir horta problema maka karik azia bele hatudu lideransa ka lae. Katak, bele halibur osan, halibur tékniku sientista sira ho ulun matenek ho pragmatizmu, i ha'u fiar ke bele. Tan ba ne'e ha'u hanoin ke ami bele mobiliza konsensu iha azia para ba iha reuniaun mexiko nian ho pozisaun ida ke forte maibé la'ós atu halo konfrontasaun ida ho Amérika no europa maibé haree halo ponte ba hotu-hotu bele simu. Soe tiha konfrontasaun ne'ebé iha kopenhagen tan ba konfrontasaun ne'e maka la foo rezultadu. Ha'u nia idea ne'e hanesan ponte ida atu hotu-hotu hodi hakat liu para hetan akordu ida ba mundu.
Tuir Presidente Horta katak ninia vizita ba Maldivas ne'e susesu maibé dalan sei naruk atu halo servisu liu nune'e iha debate Mundiál kona ba mudansa klimátika iha mexiko tinan bele hetan konkluzaun di'ak.

No comments: