Sunday 22 November 2009

Relatóriu Anuál Terseira Idade, Iha Indikasaun Korrupsaun - Edisaun 164

Aida : “La’ós Ha’u Mak Foti Dadus”
Dili, Tempo Semanál

Edisaun 164 Nov 2009

Atu redús pobreza iha rai laran, IV Governu Konstitusionál liu husi Ministériu Solidariedade Sosiál (MSS) trasa ona polítika ida hodi fó subsídiu ba ferik ka t uas sira ne’ebé ho idade 60 ba leten.



Maski Governu iha inisiativa di’ak atu re dús pobreza liu husi fó su bs í diu ba idozu si ra, ne’ebé kada fulan ema ida hetan US$ 20.00, maibé mosu pe r gunta boot atu resp onde, oinsá bele redús po b reza iha TL, se bainhira prosesu paga m entu ba ter seira idade foin dalan kl aran de’it, ma ibé ema ba l un komesa halo man ip ula s aun ba ido zu sira nia direitu. Agora daudaun pros esu pagamentu ba terseira ida de hala’o dala haat ona, maibé tuir do k u mentu futun ida ho nú meru ref er énsia 02/LTM/LPS/X/2009 ne’ebé jornál Tempo Semanál asesu husi Pontu Vokál Distritu La utein hatudu katak, pro sesu pagamentu ba ter se ira idade iha indi k asaun mani pulasaun no korru ps aun, tanba mosu di fere n sa relatóriu ba alo kasaun orsamentu no mós iha data ‘entry base’ mosu naran deskoñesidu barak.


Hare ba lista edita husi faze primeiru no segundu 2008 to’o faze primeiru 2009, ne’ebé dirije husi Dire tora Diresaun Nasio ná l Seguransa Sosiál (DNSS) iha in dikasaun mani pulasaun no la’ós falénsia tékniku, tanba realidade hatudu sira hatama ema deskoñesidu barak naran iha data ‘entry base’ hodi halakon fali benefisiáriu seluk nia naran. Hanesan iha do kum entu s hateten, prosesu pag amentu ba terseira idade, faze primeiru 2008 iha Distritu Lautem totál ema deskoñesidu ham ut uk na’in 95,  segundu faze aumenta ba 7.41 no pior liu fali iha faze primeiru 2009 sa’e to’o 1.365.

Pontu terseiru husi doku mentu s refere klari fi ka katak, prosesu pag amentu ba terseira idade iha indikasaun korru ps a u n ba orsamentu anuál 2008 nian, tanba iha lista aprovasaun orsamentu hu si Nasionál ba Distritu Lautein hamutuk US$ 1,439,040.00, maibé alo k asaun orsamentu ba Di stritu Lautein ne’ebé DFO simu iha de’it US$ 1,432,200.00.



Nune’e mós, iha relat óriu Distritál hatudu, ors am entu ne’ebé la konsege fahe no lori fila ba Branka s Nasionál ho totál mon tante US$ 182,50.00 ne ’ebé kompostu husi, ‘saldu’ faze primeiru 2008 la uza US$ 2,180.00, saldu kon ti nuasaun faze primeiru no faze Segundu US$ 5,160.00, saldu faze Ter seiru 2008 US$ 165,720.00 no mós saldu ema mate faze Segundu 2008 US$ 9,500.00.

Husi relatóriu hirak ne’e felizmente hatudu, totál saldu anuál 2008 hu si Distritu Lautein ne’ebé la uza hamutuk US$ 182,560.00, maibé iha relatóriu finansia anuál 2008 ne’ebé hato’o husi DNSS iha de’it US$ 166,560.00, entaun kes taun ne’e hatudu iha indik asaun manipulasaun no korrupsaun.

Ho diferensa alokasaun orsamentu husi Nasionál ba Distritu no mós refer én s ia relatóriu saldu Distritál nian, ne’e duni kestaun ne’e la’ós falénsia tékniku, maibé iha inte re se husi ema balun atu halo manipulasaun hodi fó vantajen ba ema seluk halo korrupsaun ba terseira idade nian direitu.

Responde kona ba surat kanselamentu kon tr atu ho númeru referénsia 445/MSS/DNAF/DAGRH/VIII/2009 ne’ebé Ministériu Solidariedade Sosiál fó sai liu husi DNSS iha loron 26 de Aug ustu 2009, tuir Pontu Vo kál Distritu Lautein’ Egídio dos Santos Gandara katak, desizaun ne’ebé Ministra foti la justu, tanba la iha relatóriu auditoria interna husi MSS kona ba kobransa US$. 5.00, maibé desizaun ne’ebé sira foti ho di hapara kontratu no fó suspensaun ba Pontu Vo kál Distritu Lautein hare liu ba problema Pontu Vokál Distritu Oekusi nian.

“nu’udar Pontu Vokál, ha’u prontu simu desizaun M inistra nian ne’ebé ha teten, hahalok Pontu Vo kál Distritu Lautein ind ixiplina no kontra estatutu Funsaun Públiku artigu 42, alínea a,b,h,j no m, mai bé husu ba Ministra tenke hare no tetu didi’ak ho di halo desizaun ne’ebé justu no loos, tanba la iha rela tóriu husi auditoria MSS ne’ebé ko’alia kona ba indixiplina.,”esplika Egídio ho fiar an ba jorn alista Tempo Semanál iha ninia hela fatin Suku Bauro Sub-Distritu Los palos Distritu Lautein.

Egídio rekoñese katak, loos duni iha Lei funsaun públiku ko’alia katak, hahalok indixiplina ne’e ko ntra artigu 42, maibé iha parte seluk Lei funsaun públiku mós hateten, se karik funsionáriu ida halo hahalok indixiplina, prim e iru ‘star’ tenke fó uluk ‘teg uran’ indixiplina orál no eskrita, depois mak fó sus pensaun se bainhira funs ionáriu refere la muda ninia hahalok.
“maibé, realidade husi Diresaun Nasionál nunka bolu ha’u atu ko’alia kona ba hahalok indixiplina, maibé derrepente de’it sira kansela ha’u nia kon tratu no fó suspensaun, en t aun tuir ha’u nia han oi n desizaun ne’e la justu, ne’e duni ha’u sei lori kazu ba prosesu tuir dalan ne’ebé justu,”katak Egídio fó hanoin ho laran triste no liman hatudu ba surat kanselamentu ne’ebé hatuur hela iha ninia meza.

Hataan kona ba osan US$ 5.00 ne’ebé to’o ohin loron sai hela polémika iha públiku, Pontu Vokál refere haktuir ho laran triste katak, antes halo kobransa US$ 5.00 ba idozu sira hodi halo billete, Pontu Vokál refere halo mós ko or de na saun ho aut oridade Dis tr itál, Sub-Dis tritál, depois fó koñe si mentu ba Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál Vitor da Costa no Xefe Dep ar ta m entu DNSS, ne’e duni iha ona konkor dá nsia husi Órgaun hirak ne’e, maibé derr ep ente mosu problema sira fase liman fali.



Tanba faze ba faze mo su nafatin falénsia tékniku, ne’e duni Pontu Vokál re fere foti inisiativa hodi kria sistema ida para oinsá bele kontrola falénsia hirak ne’e, maibé to’o ikus mosu akuzasaun katak hahalok ne’e indixiplina.

“Maski uluk mosu as a un protesta makas husi li der komunitariu balun, ma ibé ha’u hakarak ha t eten, kestaun ne’e hetan kon kordánsia husi autor id ade komunitariu sira, ne’e duni iha tempu pa g a m e ntu nian Xefe Suku sira rasik asina mós billete ref ere no tau karimbu suku nian tan ne’e la’ós ob riga saun.” Esklarese Egídio

Bazeia ba evidénsia ne’ ebé iha, tuir Egídio ka tak, kobransa U$ 5.00 ne ’ebé halo ba idozu sira, ha nesan dalan ida atu leno ko r ruptor sira ne’ebé ha karak manipula ema seluk nia direitu, ne’e duni kazu refere sei hato’o ba iha órgaun ne’ebé komp et énsia, liu-liu Provedór Direitu s Umanu no Justisa ‘PDHJ’ atu nune’e bele halo investigasaun kle’an liu tan. Pontu Vokál refere prontu atu responsabiliza kestaun hirak ne’e iha tr ib unál se bainhira tribunál pre siza no sei fó sasin ne’ebé justu tuir prosesu legál.Responde kona asuntu refere, liu husi dada lia ho Jornalista Te mpo Semanál iha semana kotuk, Diretora DNSS Aida Maria Soares Mota hateten, loos duni iha pri meira faze akontese katak Pontu Vokál balu halo kob ransa US$ 5.00 ba id o zu sira, maibé Pontu Vokál refere agora dau daun hetan ona suspensaun.
 
“ko’alia kona ba karta akuzasaun ne’ebé hateten iha indikasaun manip ul as a un no korrupsaun ba dir e itu idozu, ha’u hakarak fó hatene de’it katak, dadus hotu–hotu mai husi Pontu Vokál sira iha Distritu, ne’e duni la’ós ami mak ba foti dadus no pior liu fali ha’u la’ós ema Lospalos, mais oinsá ha’u bele hatene no ba foti ema nia naran hodi hatama ba lista,” Aida esplika.

Tuir Diretora DNSS, neste momentu sira iha dadus 20.959 (Vinte míl Novesentus Sinkuenta Nove), dadus ne’ebé dezde inisia husu atu ema hirak ne’e kompleta dokumentus, maibé sira nunka iha interese atu kompleta dokumentu s, ne’e duni agora daudaun hala’o hela re-verifikasaun iha territóriu tomak.

Informasaun re-verifikasaun provizóriu ne’ebé DNSS hetan husi Distritu balu hateten, ema hirak ne’e kuaze tinan seidauk to’o, maibé tanba sira prenxe deklarasaun entaun uluk sira konsege simu, ne’e duni agora ita tenke muda sistema serbisu.

Maski dokumentu s ne’ebé jornál TS asesu hateten, prosesu pagamentu terseira idade ba faze primeiru 2008 iha Distritu Lautein konsege identifika ema deskoñesidu inan 95, maibé tuir Diretora DNSS katak, lista hirak ne’e Diresaun simu husi Pontu Vokál sira depois produs no haruka fila fali ba Distritu hodi bele selu, tanba Pontu Vokál rasik mak rekolla dadus, ne’e duni ema deskoñesidu hirak ne’e mai husi ne’e be no se mak hatama.

“ha’u la sente iha ema deskoñesidu, maibé derrepente de’it sira dehan ema la ba simu, entaun ida ne’e mak sai pr eokupasaun ba ami “tanbasá ema ne’e la mai simu ninia direitu” tenik Diretora ne’e ho lian makas

Husu kona ba apro va saun orsamentu husi Nasionál ba Distritu Lau tein ne’ebé diferente ho osan ne’ebé DFO simu iha Distritu, maibé Diretora ne’e esplika, “ami nunka aprova orsamentu ba ka da Distritu, tanba buat hotu depende ba dadus no MSS nunka kaer osan,”akresenta nia.

Diretora argumenta, la’ós funsionáriu DNSS mak diretamente ba selu ido zu sira, maibé diresaun hato’o de’it proposta ba Minis teriál Finansas d e pois Finansas mak ba selu, ne’e duni funsionáriu DNSS nunka fahe osan.

Maibé, atu garantia tran sparénsia iha prosesu pagamentu nia laran, Ministériu Finansas ba selu ema no MSS mak kaer lista, atu nune’e bele halo ‘kecocokan’ ho relatóriu ne’ebé iha. “maski prosesu CVP no buat hotu. halo iha MSS, maibé MSS rasik nunka kaer osan, tanba ofisial fi n ansas iha Distritál mak kaer osan, ne’e duni ami si mu de’it relatóriu atu nune’e ita bele kontrola ma lu,”klarifika Diretora ne’e. Hataan kona ba infor ma saun ne’ebé hateten, kobransa ba US$ 5.00 hetan konkordánsia husi DNSS, maibé Diretora ne’e ho fiar an no sadik Pontu Vokál Distritu Lautein atu hatudu evidénsia kona ba karta konkordánsia.

Tanba Pontu Vokál refe re hetan ona susp en s aun, ne’e duni agora da u daun funsionáriu DNSS mak diretamente ba kedas Distritu hodi hala’o knaar ida ne’e no hein prosesu tuir mai.Entretantu iha Seg u n da-feira, 9 Nov embru iha edifísiu MSS Kaikoli-Dili res ponde ba kestaun hane sa n tuir Inspetór Aud it oria Inte rn a MSS Júlio Alves Ribeiro ba TS hate te n, ha nesan Inspesaun Audit or ia interna iha MSS, sira sempre hala’o nafatin kon trola saun ba serbisu MS S nian, ne’e duni rela s iona ho kazu ne’ebé ako ntese iha Distritu Lautein husi ninia parte hala’o ona Inspesaun no investi ga s a un.Rezultadu Inspesaun ha tudu katak, atitude ne’ebé Pontu Vokál Distritu Lautein Egídio dos Santos Gandara halo kontra Lei Funsaun Púb li ku tanba nia halo akordu eskrita ida tuir ninia inis iativa rasik ne ’ebé uza ‘Logo’ Minist ér iu nian, ma ibé la iha la iha au tor iz asaun husi nas io n ál.“tuir dokumentu ne’ ebé Inspetór Auditoria Interna MSS hare, buat ne’ ebé Pontu Vokál halo ne’e inisiativa ida ke di’ak, tanba bele kontrola dadus ne’ebé dala ruma la hanesan iha prosesu pag am e ntu nia laran, maibé tanba la tuir prosedimentu no Lei ne ’ ebé vigora iha Ministériu, ne’e duni sira kon sidera ha halok refere viola prosedimentu legál ne’ebé iha. Hataan kona ba infor m asa un ne’ebé hateten kobransa US$ 5.00 hetan kon kordánsia husi Sekretaria Estadu no DNSS, maibé, Ins petór Auditoria Inter na MSS ne’e eskl ar ese, “tuir buat ne’ebé Sekret ár iu Estadu hateten, loos duni momentu ne’ebá Sekretáriu Estadu iha Lautein, maibé nia la en volve hodi halo akordu eskrita ida ne’e.”“atu fó suspensaun ba funsionáriu ida ne’ebé envolve iha hahalok indixiplina, la’ós Gabinete Inspesaun Auditoria nia kompeténsia, tanba ami so halo de’it investigasaun no hato’o rekomendasaun ba Ministra tuir rezultadu investigasaun, depois mak Ministra foti desizaun ,”esklarese Inspetór ne’e.

Bainhira husu kona ba dokumentu s ne’ebé ha tudu katak, alokasaun orsamentu husi Nasionál ba Distritu no mós relatóriu Distritál ne’ebé diferente ho relatóriu anuál finansia nian, maibé Insp etór Auditoria hateten, husi nia parte mós rona ona informasaun hirak ne’e, soke seidauk halo investigasaun kle’an.

Tuir regra internu auditoria, kestaun ne’ebé Gabinete Inspesaun foti nu’udar segredu entre ekipa auditoria ho Mini stra, ne’e duni ami la dire tamente fó karta ba Pontu Vokál,”hakotu Inspetór refere. (ts)

No comments: